Tijelo kao književna tema

Zagrebačka slavistička škola ove je godine 45. put održana u Dubrovniku, od 22. kolovoza do 2. rujna. Okupivši više od 60 polaznika (studenata kroatistike/slavistike, doktoranada, znanstvenika i nastavnika) sa sveučilišta na različitim kontinentima, Škola je i ove godine poticala i promicala poznavanja hrvatskoga jezika, književnosti i kulture. Ovogodišnji seminar Zagrebačke slavističke škole pripremili su Tvrtko Vuković (voditelj), Tatjana Pišković, Lana Molvarec, Božena Jurčić i Nevenka Vručina.

Nastavljajući dugogodišnju tradiciju, nastavni dio programa polaznicima je omogućio usavršavanje gramatičkih i konverzacijskih vještina na četirima lektoratima koje su vodile Aida Korajac, Jelena Cvitanušić Tvico, Ranka Đurđević i Tatjana Pišković te pohađanje književnih proseminara koji su osmišljeni za polaznike s potpunom jezičnom kompetencijom. Temu 45. hrvatskoga seminara – Tijelo u hrvatskome jeziku, književnosti i kulturi – osmislili su Tvrtko Vuković, te voditelji programskih cjelina – književne i kulturološke (Maša Kolanović) i jezične (Krešimir Mićanović). Problematiku tijela na interdisciplinaran su način osvijetlila predavanja jedanaest uglednih znanstvenika (Morana Čale, Zrinka Blažević, Tomislav Šakić, Suzana Marjanić, Reana Senjković, Mary Neuburger, Ozren Biti, Marija Malnar Jurišić, Mateusz-Milan Stanojević, Anja Nikolić-Hoyt, Mislava Bertoša).

Tijelu kao iskustvenom i medijskom (tekst, film, fotografija i dr.) frenomenu, njegovoj ulozi u oblikovanju identiteta, modelima njegova društvenoga oblikovanja i discipliniranja pristupalo se iz perspektive različitih humanističkih i društvenih disciplina, što su pratila fakultativna i kulturna zbivanja. Tako su o otporu tijelom polaznici Škole razgovarali s performativnim umjetnikom Sinišom Labrovićem, a o tijelu u književnosti s poznatom hrvatskom književnicom Slavenkom Drakulić. U program uvrštene filmske projekcije (Svoga tela gospodar, 1957; Tijelo, 1965; Breza, 1967, Slavenka ili o boli, 2011) i dramska predstava (Münchhausen u izvedbi Vilima Matule) također su u sprezi s ovogodišnjom temom Škole, što ne ostavlja mjesta sumnji o cjelovitom učenju, kako za studente tako i za nastavnike.

Ciklusima predavanja, jezičnim i književnim proseminarima, fakultativnim programom i kulturnim zbivanjima nastavila se višedesetljetna filološka tradicija Zagrebačke slavističke škole u temelju koje je nacionalna filologija, ali i proširenje tradicionalnih okvira njezina razumijevanja. Organizaciju 45. seminara Zagrebačke slavističke škole financijski su poduprli Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, Ministarstvo kulture, Grad Dubrovnik i Dubrovačko-neretvanska županija te CROZ. Knjige su seminaristima donirali Matica hrvatska, Filozofski fakultet u Zagrebu i Fraktura.